1. Vi ste kao inženjer, stručnjak, a sada izvršni direktor učinili sve da Rudnik uglja Pljevlja bude i danas vodeće preduzeće u našoj zemlji, pa i šire. Kakva je retrospektiva vašeg radnog angažmana.

Rudnik uglja Pljevlja od svog nastanka, od prvih svojih koraka - pa evo sve do danas, bio je, važio i dokazao se da je kolektiv od ugleda i prosperiteta. To je djelo svih generacija rudara koje su u njemu radile, svih njegovih ljudi koji su htjeli, znali i umjeli da i u najtežim vremenima i u najtežim okolnostima, pri tome cesto ulažući sebe, mnogo puta i svoje zdravlje i neiscrpnu energiju, da održe proizvodnju i obezbijede njegov opstanak i njegov razvoj. Od prvog dana rada u ovom klektivu i sam sam prihvatio i usvojio takav manir ponašanja i svo svoje stručno znanje i umijeće rudarskog inženjera i ličnu radnu energiju, na svakom radnom mjestu na kome sam radio i pri svakom radnom zaduženju, upotrebio i stavio na raspolaganje Rudniku uglja, mom kolektivu. Svakako, na to sam ponosan, kao što sam ponosan na svaki radni dan koji sam proveo u njemu i na to što mi je ukazano povjerenje da budem izvršni direktor u jednom tako uglednom kolektivu.

2. Bilo je vremena i da budete uspješni i kada je u pitanju i društveni i politički rad. Bili ste predsjednik Odbora za nezavisnu Crnu Goru na području pljevaljskog kraja. Kako ste shvatili tu ulogu ?

Ulogu predsjednika Odbora za nezavisnu Crnu Goru u Pljevljima , uostalom kao i moj cjelokupni politički angažman , shvatio sam prvo kao lični a potom i kao patriotski zadatak i tome sam se u potpunosti posvetio. Jer, vrijme u kome smo živjeli na kraju milenijuma na ovim našim prostorima , bez dileme tražilo je novu - savremeniju formu društvene, privredne i političke organizacije, bez čijeg se uspostavljanja nije moglo računati na stabilne uslove življenja i kretati naprijed u društveni razvoj. Zato je shodno tom cilju u tom pravcu trebalo svjesno i aktivno, i politički i privredno djelovati. Tako sam se i ponšao i kao priradnik partije, i kao odbornik u Skupštini opštine i kao predsjenik Odbora za nezavisnu Crnu Goru i kao privrednik i nadam se da sam koliko toliko dao svoj skroman doprinos progresivnim promjenama koje su uslijedile.

3. Poslije dvije godine nezavisnosti, kako ocjenjujete stvarnost Crne Gore .

Sasvim realno i sasvim zadovoljno. Praksa i svakodnevni život koji su uslijedili poslije osamostaljivanja Crne Gore pokazali su da je nezavisnost Crne Gore bila osnovni preduslov za oslobadjanje ogromne narodne energije i svih prirodnih resursa koji su bili zapreteni u glomaznom aparatu neefikasne i prevaziđene društvene i državne organizacije kakva je bila dvočlana federacija Srbije i Crne Gore. Masovno priznanje Crne Gore kao samostalne države,, prijem u Ujedinjene nacije i ukljucivanje u evropske integracije, hiljade kilometara izgrađenih puteva i druge infrastrukture, pristizanje brojnih investicija, turistički bum koji smo doživjeli, neuporedivo bolji standard življenja stanovništva i ukupna ekonomska stabilizacija najbolji pokazatelj da se Crna Gora isčupala iz blalta dekadencije i da neosporno ubrzanim putem kreće u prosperitet i bolji život.
4. Vi ste čovjek, koji je na neki način u svojoj sredini na radnom mjestu "osvajao budućnost" i više vidio od drugih. Da li je to prirodni dar ili transpiracija ?

Rudarstvo je dosta skupa privredna grana i iz tog razloga ne dozvoljava bilo kakve improvizacije. Naprotiv sve se mora unaprijed isplanirati i sama po sebi traži da se u praksi , za razliku od drugih struka " vidi i ono što se na prvi pogled ne vidi", ako se želi opstati . Zahvaljujući baš takvom stavu, opredjeljenju i prihvaćenom načinu razmišljanja mi u Rudniku uglja da bismo opstali morali smo da budemo i vizionari. U vremenu kada se iz raznoraznih razloga tražilo od rukovodstva Rudnika da se proizvodnja obustavi, a Rudnik zatvori, i to u više navrata i od mnogo uticajnih ljudi, mi smo se tome odlučno suprostavili. Jer, smo znali, vjerovali, ako već hoćete i više vidjeli od drugih i tako se ponašali, da ce vrijeme uglja ponovo doći . I evo došlo je. Bez uglja i struje iz Pljevalja mnogo bi se u ovom vrementu teže, skuplje živjelo i neizvjesnije živjelo u Crnoj Gori.

5. Gospodine Roćen, Rudnik uglja ostvario je uspjeh. Premašio je plan proivodnje za četiri protekla mjeseca ove godine. Da li će se taj trend nastaviti.

To je tačno. Samo da podsjetim. U prva četiri mjeseca ove godne, iako se radilo u dosta složenim i nepovoljnim vremenskim uslovima, u rudniku je proizvedeno rekordnih 511 hiljada tona uglja od čega je TE Pljevlja isporučeno 412 hiljade tona, što je 35 odsto više od plana. Dobri proizvodni rezultati u Rudniku omogućili su i dobar rad TE Pljevlja, koja je radila kontinuirano skoro u cijeloj grejnoj sezoni, odnosno 4,5 mjeseci nije stala zbog nedostatka uglja. Sa druge strane, odgovorne i principijelne odnose EPCG, posebno kada je u pitanju servisiranje dnevne likvidnosti Rudnika uglja, pomoglo je da ostvarimo ovako dobre rezultate. U drugoj polovini godine Rudnik bi trebalo da proizvede oko 900 hiljada tona uglja i već sada slobodno mogu reći da je sasvim izvjesno da će plan biti ispunjen. Dakle trend dobrih proizvodnih rezultata do kraja godine biće nastavljen, a kako će biti dalje zavisiće od mnogih okolnosti, posebno od onih na koje mi u Rudniku nemožemo uticati.

6. Kakvo je Vaše gledanje na transformaciju preduzeća, odnosno na privatizaciju.

Transformacija Rudnika uglja kao privrednog i energetskog subjekta u novom vremenu pokazala se kao neminovnost i kao uslov njegovog daljeg razvoja i ukupnog napretka. I to iz više razloga i sa više aspekata. Prije svega njegovog održivog razvoja , povećanja efikasnosti, ekonomičnosti i produktivnosti. U Rudniku uglja oko toga nikada i nije bilo dileme i shodno tome se i ponašalo. Kada je počela masovna vaučerska privatizacija mi smo dokumentovano tražili da država u rudniku ostane vlasnik 51 procenata akcijskog kapitala a da se potom sprovede model dokapitalizacija, izmedju ostalog i preko pronalaženja strateškog partnera. Time bi se obezbijedili uslovi, prije svega finansijski. Za održanje proizvodnje, završetak planiranih investicvionih radova i nabavku nove savremenije rudarske opreme , bez čega nije bilo moguce održati proivodni proces , a potom i uspostavljanje nove, savremenije i efikasnije organizacione postavljenosti Rudnika uglja i njegov dalji uspješan razvoj. Nažalost, u tom stavu nismo bili podržani i sa transformacijom se krenulo kako se krenulo i završilo se kako se završilo. U ovom trenutku u tom pogledu aktuelizovan je model organizacionog spajanja Rudnika uglja sa TE Pljevlja, odnosno sa EPCG. Taj model mi u Rudniku uglja i ja lično prihvatili smo kao optimalan i u svemu koristan za obije kompanije, ali i za ukupnu energetiku Crne Gore. Mislim da je svakome jasno ko se bavi energetikom u Crnoj Gori da Rudnik uglja bez Termoelektrane nije vrijednost , kao što Termoelektrana nije vrijednost bez Rudnika uglja. Uostalom, odnosi koji su uspostavljeni izmedju ova dva kolektiva u poslednje vrijeme , vrijeme deficita električne energije, najbolja su potvrda takve konstatacije. Od značaja je napomenuti da i u Rudniku uglja i u Elektroprivredi Crne Gore postoje stručni kadrovi koji će na najbolji način moći inplementirati ovaj model na dobrobit obije kompanije kao i na dobrobit Crne Gore, njene energike i ekonomske budućnosti.

7. Rudnik je uvijek investirao u Pljevlja. Mogu li gradjani Pljevalja očekivati toplifikaciju grada i nove proizvodne kapacitete ?

Tačno je da je Rudnik tokom svog cjelokupnog postojanja, već od prvog dana, značajno investirao u razvoj opštine Pljevlja , u sport, kulturu, obrazovanje, zdravstvo. Izgradio je na hiljade kilometara lokalnih i seoskih puteva, skoro do svake kuce u opštini, desetine seoskih vodovoda, pomagao elektrifikaciju i telefonizaciju na seoskom podrucju, izgradio gradski stadion, sportsku dvoranu "Ada" .... Nažalost, od kad je Regulatorna agencija za energetiku pocela da odredjuje cijenu uglja za TE po tzv. troškovnom principu i od kada je Opština počela da po " svojoj mjeri" iz prihoda Rudnika uglja ubira sredstva za gradsko gradjevinsko zemljište mi u Rudniku uglja nemamo više prostora za takva izdvajanja, ili ga nemamo u onoj mjeri u kojoj smo to ranije radili. Medjutim, obzirom da mi našim radom u značajnoj mjeri degradiramo ovu sredini nikada necemo odustati od toga da u mjeri u kojoj to budemo mogli i dalje pomažemo naš grad.
Kada je u pitanju toplifikacija Pljevalja ona je naše opredjeljenje. Na tom poslu smo zajedno sa lokalnom upravom i TE Pljevlja vec više od jedne decenije i sve cemo učiniti da realizacija tog projekta dodje u što kraćem roku. Međutim, toplifikacija Pljevalja vezana je za izgradnju drugog bloka TE Pljevlja, za čiju gradnju postoji opredjeljenje na nivou države i sa čijom bi gradnjom, lično se nadam, trebalo da se krene krajem ove ili početkom naredne godine. Ovdje želim da napomenem i to da će se izgradnom drugog bloka TE Pljevlja ne samo povećati ekonomska moć naše opštine nego i da će se razriješiti i skoro svi ekološki problemi po kojima su Pljevlja prepoznatljiva na prostoru Evrope.

8. Kakva je po vašem mišljenju budućnost Rudnika uglja kao do sada jednog od najjačih preduzeća u Crnoj Gori i regionu.

U ovom trenutku izvjesna, prosperitetna i kako mi volimo da kažemo svijetla. Jer, rudni potencijal sa kojim raspolaže opština Pljevlja, izuzetan stručni potencijal i postojeća rudarska dokumentacija Rudnika uglja i završeni istražni radovi, dostignuti stepen rudarskih radova na Površinskom kopu Potrlica i izmiještena rijeka Ćehotina, a posebno potrebe Crne Gore u pogledu obezbjeđenja električne energije dovoljna su garancija da Rudnik uglja ima svoju izglednu perspektivu i realne pretpostavke da i dalje ostane, kako rekoste jedno od najjačih preduzeca, ako ne u regionu a ono zasigurno u Crnoj Gori.
Dozvolite mi da na kraju ovog razgovora u ime toga i u ime mojih saradnika i zaposlenih u Rudniku uglja uputim gradjanima Crne Gore najsrdačnije čestitke povodom Dana državnosti Crne Gore - našeg velikog praznika da ovaj, ali i svaki naredni, dočekaju i dočekuju u miru, ličnoj i porodičnoj sreći, uvijek u dobrom zdravlju i prosperitetnoj Crnoj Gori, divnoj domovini svih njenih gradjana. Srećno